Snižavanje holesterola – korisno ili precenjeno?

Holesterol je već decenijama tema žestokih debata u medicini i ishrani. Ljudima koji odlaze kod doktora često se savjetuje da snize svoj kolesterol – ponekad bez obzira na ukupnu sliku. Ali ono što mnogi ljudi ne znaju je da je kolesterol vitalna komponenta našeg tijela i ispunjava brojne važne funkcije.

U ovom članku ćete naučiti šta je zapravo holesterol, koje funkcije obavlja – i zašto „snižavanje holesterola“ nije uvek najbolje rešenje. Takođe istražujemo psihološku interpretaciju nivoa holesterola, što može dati uzbudljive naznake o našem psihološkom odbrambenom sistemu.

Šta je holesterol?

Holesterol je supstanca slična masti koja pripada grupi lipida. Sastavni je dio svake ćelije u tijelu i u velikoj mjeri ga proizvodi samo tijelo – uglavnom u jetri. Samo mali dio dolazi iz hrane.

Od čega se sastoji holesterol?

  • Spada u takozvane sterole.
  • Pošto nije rastvorljiv u vodi, transportuje se u krv preko takozvanih lipoproteina – posebno u krvotoku. a. LDL i HDL

Gdje se proizvodi u tijelu?

Jetra je glavno mjesto proizvodnje kolesterola. Ali crijeva, mozak i nadbubrežne žlijezde također sintetiziraju ovu supstancu. Ako je u ishrani premalo holesterola, tijelo povećava vlastitu proizvodnju – i obrnuto.

To znači da svako ko želi da snizi holesterol mora shvatiti da telo to aktivno kompenzuje. Čisto dijetetski pristup je stoga često nedovoljan.

Njegovi zadaci – neophodni za vaše tijelo

Uprkos svojoj lošoj reputaciji, holesterol je pravi svestrani lek:

  • Zaštita ćelija: Holesterol stabilizira ćelijske membrane i štiti ćelije od vanjskih utjecaja.
  • Proizvodnja hormona: To je početni materijal za polne hormone (npr. estrogen, testosteron) i hormone stresa kao što je kortizol.
  • Sinteza vitamina D: Bez holesterola nema vitamina D – ključnog faktora za imuni sistem i kosti.
  • Žučne kiseline: Holesterol se pretvara u žučne kiseline, koje su neophodne za varenje masti.
  • Zaštita nervnih ćelija: Komponenta mijelinske ovojnice – važna za funkcionisanje prenosa signala u nervnom sistemu.

Dakle, ako želite slijepo sniziti svoj kolesterol , također rizikujete da negativno utječete na ove važne procese.

Referentni opseg – pitanje perspektive

Ranije se ukupni nivo holesterola do 250 mg/dl smatrao sigurnim. Tek uvođenjem lijekova za snižavanje kolesterola (statina) gornja granica je postepeno snižena – danas je često 200 mg/dl ili niže.

Kritički se razmatra:
Ova ograničenja nisu postavljena u kamenu, već su se godinama prilagođavala iz ekonomskih razloga. Što je niža referentna vrijednost, smatra se da je više ljudi potrebno liječenje – i to je više lijekova propisano.

Još jedan razlog zašto bi moto „ smanji holesterol po svaku cenu“ trebalo preispitati.

Psihološka interpretacija: Šta to govori o vašoj psihi?

Krvne vrijednosti mogu se tumačiti ne samo medicinski već i psihološki. Kako spolja, tako i iznutra – naše krvne vrijednosti također mogu dati tragove za mentalne procese.

Ukupni holesterol – ogledalo unutrašnje zaštite

Pošto se holesterol nalazi u ćelijskoj membrani i tamo obavlja zaštitne funkcije, on takođe može da simbolizuje našu psihološku zaštitnu sposobnost:

  • Niska vrijednost: Nizak „unutrašnji zaštitni štit“ – na njega je lakše utjecati, ima poteškoća s postavljanjem granica i brzo upija emocije ili mišljenja izvana.
  • Visoka vrijednost: Jaka potreba za zaštitom – čovjek postavlja granice i može se osjećati ugroženo ili preplavljeno mnogim vanjskim utjecajima.

I ovdje ni previše ni premalo nije optimalno. Svako ko želi da snizi holesterol trebalo bi da se zapita da li psihološki problemi kao što su izolacija ili preterani zahtevi takođe mogu igrati ulogu.

HDL i LDL – simbol za obradu ili učitavanje

  • HDL (lipoprotein visoke gustine): vraća višak holesterola u jetru – simbolično je znak da se spoljašnji otisci mogu dobro obraditi i integrisati.
  • LDL (lipoprotein niske gustine): transportuje holesterol u tkiva – to može ukazivati ​​na to da se spoljni stres apsorbuje, ali se ne obrađuje dobro.

Neravnoteža – na primjer, visok nivo LDL-a sa niskim HDL-om – također može značiti psihološki: puno inputa izvana, ali malo mogućnosti da se to obradi.

Niži holesterol – ali holistički

Naravno, u određenim situacijama može imati smisla sniziti holesterol – posebno kada se zajedno javlja nekoliko faktora rizika. Ali umjesto prebrzo pribjegavanja lijekovima, vrijedi uzeti holistički pristup:

  • Ishrana: Puno povrća, dobrih masti (npr. iz orašastih plodova, lanenog ulja, avokada), malo šećera i belog brašna.
  • Vježba: Redovna fizička aktivnost poboljšava omjer HDL i LDL.
  • Smanjenje stresa: Hronični stres utiče na nivo holesterola preko hormonske ose.
  • Mentalna ravnoteža: svjesno se bavite pitanjima granica, samozaštite i obrade vanjskih utjecaja.

Svako ko želi sniziti svoj kolesterol treba to uvijek razmotriti u sveobuhvatnom kontekstu – i fizičkom i mentalnom.

Zaključak

Holesterol je vitalna supstanca koja može učiniti mnogo više od pukog „začepljenja arterija“. Štiti naše ćelije, polazni je materijal za hormone i ogledalo naše unutrašnje zaštitne sposobnosti.

Cilj ne bi trebao biti jednostavno snižavanje kolesterola – već razumijevanje holesterola . Jer, kao i često u životu, sve je u ravnoteži – i interakciji tijela, uma i duše.